GEO · Izvori Poslovni imenici, spominjanja i Wikipedia: gdje AI sustavi čitaju o Vašoj tvrtki

Zašto su spominjanja važna za AI

Kada netko pita ChatGPT, Perplexity ili Gemini za pružatelja usluge, sustav na internetu traži odgovarajuće stranice i sažima ih. Pritom nije važno samo što tvrtka piše o sebi, nego potvrđuju li to i drugi izvori: nalazi li se tvrtka u imeniku komore, ima li recenzije, pišu li o njoj lokalne novine, navodi li je stručni portal?

To potvrđuju i istraživanja. U studiji o postupku Generative Engine Optimization koju su proveli istraživači sa sveučilišta Princeton University i drugih ustanova, predstavljenoj na konferenciji KDD 2024, ciljanim se metodama vidljivost sadržaja u AI odgovorima mogla povećati do 40 posto, s različitim rezultatima ovisno o temi. Za tvrtke to znači da se na sadržaje i dostupne izvore može utjecati, ali ne jednim jedinim trikom.

Koje izvore AI sustavi koriste

Koji su izvori doista važni u Vašoj djelatnosti, najbrže ćete vidjeti ako tipična pitanja klijenata postavite različitim AI sustavima i zabilježite izvore na koje vode poveznice. Često je riječ o iznenađujuće malom broju stranica koje se stalno ponavljaju.

Imenici: kvaliteta umjesto količine

Nekoć je cilj bio što više unosa. Danas je važno jesu li točni i nalaze li se u pouzdanim imenicima. Postupite ovako:

1. Popišite postojeće unose: pretražite naziv svoje tvrtke, stare nazive, stare adrese i telefonske brojeve. Zabilježite svaki unos.
2. Uskladite podatke: naziv, adresa, telefon, web-stranica, radno vrijeme i usluge svugdje moraju biti jednaki. Proturječnosti čine AI sustave opreznima.
3. Najprije obvezni izvori: komora, obrtničko udruženje ili strukovna udruga, profil tvrtke na platformi Google, Bing Places i Apple Business Connect.
4. Ciljano birajte strukovne portale: bolje pet portala koji se u Vašoj djelatnosti doista citiraju nego pedeset unosa u praznim imenicima.
5. Izbrišite dvostruke i zastarjele unose: nakon preseljenja ili promjene naziva tvrtke stari podaci često ostaju godinama.

Wikipedia i Wikidata

Wikipedia važan je izvor za AI sustave, ali nije marketinški kanal. Izdanje enciklopedije Wikipedia na njemačkom jeziku uključuje tvrtke samo ako zadovoljavaju određene kriterije relevantnosti, primjerice najmanje 1.000 zaposlenih s punim radnim vremenom, više od 100 milijuna eura godišnjeg prihoda, uvrštenje na burzu na uređenom tržištu ili dokazan vladajući ili inovativan položaj na tržištu. Izdanje enciklopedije Wikipedia na engleskom jeziku zahtijeva opsežne izvještaje u neovisnim, vjerodostojnim izvorima. Većina malih i srednjih poduzeća to ne zadovoljava i to nije nedostatak.

Tko je povezan s tvrtkom, ne bi trebao sam pisati ni uređivati članak, nego predložiti izmjene na stranici za razgovor i otkriti sukob interesa. Prema uvjetima uporabe zaklade Wikimedia Foundation, plaćeni doprinosi moraju biti objavljeni kao takvi. Prikriveno plaćeni članci redovito se brišu i štete ugledu.

Wikidata strukturirana je baza znanja iza enciklopedije Wikipedia. Unos je moguć ako je tvrtka jasno odrediv subjekt koji se može opisati vjerodostojnim, javno dostupnim izvorima, primjerice registrom tvrtki ili trgovačkim registrom i izvještajima. Uredan unos s nazivom, sjedištem, godinom osnivanja, djelatnošću i službenom web-stranicom pomaže strojevima nedvosmisleno prepoznati Vašu tvrtku. I ovdje vrijedi: objektivno, potkrijepljeno izvorima, bez reklamnog jezika.

Mediji i stručni članci

Neovisni izvještaji posebno su važni ljudima i strojevima. Realne mogućnosti za mala i srednja poduzeća:

• Lokalni mediji: obljetnice, mjesta za naukovanje, projekti u regiji, donacije i rad u udrugama stvarni su povodi.
• Stručni mediji i udruge: stručni članci, izvještaji iz prakse, predavanja na strukovnim skupovima. Mnoge udruge objavljuju priloge članova.
• Vlastiti podaci: manja analiza iz Vaše svakodnevne prakse, primjerice o rokovima isporuke ili kretanju cijena u Vašoj djelatnosti, rado se citira ako je jasno objašnjena.
• Podcasti i intervjui: najbolje s transkriptom kako bi sadržaj bio dostupan i kao tekst.

Što biste trebali izbjegavati

• Kupljeni članci bez oznake: urednički sadržaji koji su plaćeni, a da to nije jasno naznačeno, prema direktivi EU-a o nepoštenoj poslovnoj praksi smatraju se zavaravajućim oglašavanjem.
• Izmišljene ili kupljene recenzije: u EU-u izričito su zabranjene, kao i tvrdnja da recenzije potječu od stvarnih klijenata bez odgovarajuće provjere.
• Farme poveznica i masovni imenici: stotine unosa u imenicima bez čitatelja ne donose korist i mogu štetiti.
• Samostalno napisani članci u enciklopediji Wikipedia: obično se uoče i često izbrišu ili označe upozorenjima.